Maslačak

Maslačak

Noviji istraživači smatraju da je maslačak dijetalno sredstvo, koje otapa tipične naslage reumatičnog artritisa.

Od maslačka se upotrebljavaju svi dijelovi: cvjetovi, listovi i korijen. Iako su svi ljekoviti upotrebljavamo ih na različit način i u različite svrhe. Ali cijela stabljika je bogata vitaminom C i mineralima.

 

Cvjetove beremo u razdoblju cvjetanja (od ožujka do svibnja, ovisno o području), listove beremo prije nego maslačak pođe cvjetati, dok se korijenje vadi u rano proljeće ili kasno ljeto (ranu jesen). Tada sadrži veliku količinu inulina, koji povoljno djeluje na probavu. 

 

Listovi i korijenje se suši na hladnom i prozračnom mjestu, u dehiratoru ili pečnici na 42 stupnjeva.

 

Priroda je u svojoj mudrosti učinila maslačak jednom od najraširenijih biljaka. On je kod kuće u umjerenim i hladnim područjima ove zemaljske hemisfere: u Europi, centralnoj Aziji, sjevernoj Americi i u Arktičkim južnim umjerenim zonama. Svuda bujno raste na livadama, oranicama, zelenim poljima, uličnim jarcima, sporednim putovima i skoro na svim mjestima na kojima dobiva malo sunca. Skoro da ga nije moguće istrijebiti. Tko je to pokušao, možda je i mislio da se priroda zabunila, kad je tom "dosadnom" korovu dozvolila da se širi preko Zemlje. No ipak sve mudri Bog, koji je stvorio toliku vrstu korova, ipak mora voljeti taj ponizni maslačak i imati na umu njegovu posebnost. Maslačak je u stvari kralj biljnog svijeta i pripada porodici glavočika, "najviše stojećoj biljnoj obitelji, vrhuncu biljnog carstva". 

 

Maslačak kao hrana

U teškim vremenima čovjek uzima hranu gdje god je nalazi. Kako maslačak posvuda raste, on je jedino prirodno sredstvo za stalno osiguravanje zaliha hrane čovjeka, životinja, ptica i čak pčela. Njegovo znanstveno ime je TARAXACUM, arapska promjena grčke riječi TROGEMON, što znači jestivo. Kad su jednom insekti uništili cjelokupnu žetvu na otoku Minorca, stanovnici su umjesto kruha jeli korijenje maslačka. Kao prehrambeno sredstvo ne zaslužuje on samo pohvalu u lošim vremenima. U mnogim zemljama stoljećima je on sastavni dio obroka, jer se spoznala njegova vrijednost. 

 

Upotrebljavaju se divlje i kultivirane vrste. Mlado lišće puno je vitamina i minerala i neobično je ukusno za pravljenje zelene salate. Sa drugim zelenilom nema tako gorak okus. Sitno izrezano lišće se stavlja i u namaze na kruh. Slijedeći su razlozi zašto prehrambene znanosti savjetuju dnevno ga koristiti. 

 

Različita istraživanja su otkrila da se u mnogim biljkama nalazi vrlo malo željeza, ali u velikoj količini u maslačku i potočarki. Željezom se bori protiv osjećaja umora i osjećaja teškog disanja. Znamo da je željezo potrebno za stvaranje crvenih krvnih zrnaca. 

 

Mnogi liječnici i iscjelitelji su mišljenja, da je nedostatak željeza jedan od najvećih zdravstvenih problema uopće. Usprkos modernog vremena tzv. "bolji život" i jednostavna prehrana čine nedostatak željeza sve većim problemom. 

 

Anemija je medicinski izraz za nedostatak željeza u ljudskom tijelu. Ako u zdravim danima stalno uzimamo maslačak, preventivno sprečavamo anemiju. Čovjek na taj način prima novu energiju i ostaje zdrav i aktivan. 

 

O željezu ovisi i pravilna proizvodnja biljnog klorofila, koji stvara uz pomoć svjetla hranu za biljku. Ako ona nema dovoljno željeza, lišće joj požuti i nema više vrijednost za ljudsku prehranu. Drugi uzrok za izvanredno visoki udio vitamina i minerala u maslačku, je njegovo špicasto korijenje, koje duboko ulazi u zemlju i tako on prirodno dolazi do određenih razina u zemlji. Razna ispitivanja su pokazala da neke biljke uzimaju minerale samo iz određenih slojeva, kao npr. što kikiriki uzima kalcij u blizini površine zemlje. Tako je korijen maslačka jedinstveno hranjivo sredstvo za čovjeka. Tanko izrezan može se upotrebljavati u salatama kao i povrću. Korijen se može upotrebljavati kod pravljenja sokova od povrća. 

 

Korijen skuplja energiju, što maslačku pogoduje da rano niče u proljeće. S toga se smatra da je korijen maslačka snažna hrana. Grčka mitologija kaže da je Tezej, koji je imao snagu da savlada bika od Maratona kao i čudovište Minotaura, Hekata, tajnovita božica Mjeseca hranila ga je sa maslačkom. 

 

Moderna znanost naziva korijen maslačka "Čarobna supstancija", prehrambeno sredstvo, koje se ne sastoji niti iz škroba niti šećera. U nekom smislu sliči obima, jer iako posjeduje značajke škroba ipak je topljiv kao šećer. Brzo se pretvara u fruktozu, jednu vrstu šećera.

 

Proces disanja se odvija uz pomoć željeza opremljenog hemoglobina, koji daje krvi crvenu boju. Veliko otkriće kemije je bila kemijska formula za hemoglobin, vrlo srodnog s zelenom tvari klorofil u biljkama. Hemoglobin ima u središtu strukture željezo, a klorofil ima magnezij. Strukture podsjećaju i na kvadrat. 

 

Svaki dio biljke maslačka može se smatrati da je jestiv, jer je ona okrepljujuća i također hranjiva. I sam cvijet se upotrebljava kod pravljenja vina ili se može dodati salatama zbog poboljšanja prehrambene vrijednosti. 

 


Medicinske osobine

Maslačak se upotrebljava i u medicini, kao sredstvo za povećanje unutarnjeg izlučivanja i otpuštanja urina iz tijela, za jačanje želuca i pospješivanje rada žući. Odlično je sredstvo za sprječavanje i za liječenje skorbuta, koji se uglavnom javlja nedostatkom C vitamina. Maslačak je jedna od najkorisnijih biljaka kod smetnji jetre, također je vrlo vrijedan i za srce. 

 

Nizozemski liječnik i kemičar, Hermann Boerhaave (1668. - 1738.) rekao je, da dnevna uporaba maslačka najozbiljnije i najtvrdokornije lišava zastoje u probavnim organima. To je dakle vrlo staro sredstvo za liječenje probavnih smetnji, koje dolaze zbog trome jetre. Noviji istraživači smatraju da je maslačak dijetalno sredstvo, koje otapa tipične naslage reumatičnog artritisa. 

 

Prema Macmillan Medical Encyclopedia upotrebljava se svježa mliječna supstancija iz cvjetnih stručaka također i za liječenje bradavica. Najmudrija medicinska upotreba je preventivne prirode. 

 

Izvor: www.amorc.hr

Sheraj :-)