Sirova prehrana 1.dio

Sirova prehrana 1.dio

Zdrava (pre) hrana nije zdravstveno ispravna (pre) hrana već prehrana koja donosi i održava zdravlje, na svim razinama.

Što je to sirova prehrana?

 

Sirova je prehrana prehrana sirovim, prijesnim ili živim namirnicama, odnosno namirnicama koje nisu kuhane, zagrijavane na više od oko 45 °C. Na taj način njihova hranjiva vrijednost ostaje potpuna, cjelovita. Svi manje-više uključuju ili bi trebali uključivati sirovu hranu u dnevni meni. U tradicionalnoj kuhinji uključuju se najčešće salate i voćke. Sirova prehrana međutim znači da je u njoj zastupljenost sirove hrane od 80 %, što je minimum za optimalan učinak na zdravlje, do 99 % u ukupnome udjelu dnevnih obroka. A to nije moguće uz tradicionalan i konvencionalan izbor namirnica.

 

Kao i pri tradicionalnoj pripremi hrane pri kojoj se razlikuju primjerice mediteranska kuhinja, indijska, japanska i sl., brza hrana, spora hrana, pržena ili kuhana, uravnotežena ili ne, organska ili konvencionalna, vegetarijanska, veganska i sl., sirova prehrana također podliježe ,,stilovima”. Neki autori zastupaju u prvome redu zelene kašaste sokove, drugi se hrane isključivo voćem, treći promiču kombinacije supernamirnica, četvrti su gurmani. Postoje različiti programi liječenja koji se temelje na sirovoj prehrani ili je uključuju, neki su autori usmjereni na djecu. Izbor namirnica, udio u obrocima i način pripreme stoga se ,,stilski” razlikuju, no poveznica je uvijek sirova namirnica.

 

Zašto sirova namirnica?

 

Zapravo, nakon dvije godine upoznavanja sirove prehrane kroz teoriju i praksu, laički no zdravorazumski ne nalazim niti jedan opravdani razlog zašto kuhati namirnicu koju nam je priroda darovala kao cjelovitu (tu se pojavljuju emocionalne, sociološke potrebe…). Neosporno, pečenje i kuhanje nije bilo u stvaralačkome planu. Kuhanje je potaknuto potrebom za preživljavanjem, a održalo se vjerojatno kulturološkim naslijeđem te izazivajući ovisnost. Izvorna namirnica sadrži svjetlost kao nutrijent, energetske poruke, biološku vodu, enzime te fitonutrijente koji se kuhanjem u potpunosti uništavaju. Kuhanjem namirnica gubimo 50 % bjelančevina, 70 – 80% vitamina i minerala te 95 – loo % vitalnih nutrijenata. Kuhanje namirnica izaziva degenerativne reakcije koji se nakon konzumiranja nastavljaju i u organizmu. Sigurno ste čuli za slobodne radikale i transmasne kiseline, primjerice one protiv kojih se zatim borimo antioksidansima.

 

Nadomještamo one koje kuhanjem u izvornoj narnirnici uništimo. Kuhanu hranu organizam prepoznaje kao ,,uljeza”, kuhana hrana dokazano izaziva blage alergijske reakcije. Uzrok alergijama te pandemiji kroničnih oboljenja jest i tradicionalan izbor namirnica, pogotovo ako su ternelj prehrane instant proizvodi, konvencionalno industrijski prerađene namirnice.

 

Današnje smjernice pravilne prehrane kompromis su tradicionalnomu načinu prehrane. Podilaze kulturološkomu, socijalnomu, komercijalnomu kontekstu ne unosći radikalne promjene, već prilagođavajući omjer uzrokovanja štete. Tako ne ulaze u promjenu izbora namirnica, u promjenu načina pripreme, u promjenu načina života, već određuju mjere kojima se privremeno održva dugoročno neodrživ sustav. Već smjernica dugoročnoga ograničavanja kalorijskoga unosa koji kod većine, očekivano, rezultira osjećajem gladi vodi neodrživosti. Istinska glad znak je da organizmu nešto nedostaje.

 

Održiva prehrana jest pametna prehrana. Pametnu sam prehranu nedavno definirala: daje maksimum nutrijenata u minimum kalorija uz minimum toksina i minimum utroška energije za probavu i detoksikaciju. Zdrava (pre) hrana nije zdravstveno ispravna (pre) hrana već prehrana koja donosi i održava zdravlje, na svim razinama, tjelesnoj, mentalnoj i duhovnoj. Ako je vaša namjera hraniti se radi održanja zdravlja, ljepote, vitalnosti, energije, vratiti se prirodi i istinskim vrijednostima, vaš će vas put odvesti sirovoj prehrani. Dr. Gabriel Cousens vegansku organsku živu prehranu naziva dijetom budućnosti.

 

A sada se pitate: ,,Što nam onda preostaje, što jesti?”

 

Kuhanje je tradicionalan način pripreme obroka. Kuhani i začinjeni, slani ili slatki obrok jedini je koji smatramo cjelovitim i uostalom jestivim, hranjivim i zasitnim. Neke vrste namirnica poput plodova žitarica, brašna, plodova grahorica, mesa i sl. zaista nije moguće pripremiti na drukčiji način. Onda je teško zamisliti drukčiji i drukčije pripremljen cjeloviti obrok koji se u većemu dijelu, prema nutricionističkim tablicama, sastoji od ugljikohidrata.

 

Činjenica je međutim da glavninu naših obroka ne trebaju činiti ugljikohidrati, pogotovo ne oni jednostavni. To je činjenica koja vrijedi za 99 % populacije i činjenica koja daje alternativu oboljelima od dijabetesa. Izvor proteina ne trebaju biti meso i namirnice životinjskoga podrijetla. Izvor masnoća ne bi smjelo biti obrađeno meso namirnica životinjskoga podrijetla, pogotovo ne iz konvencionalnoga uzgoja i sl. Kultura kuhanja u posljednji plan stavlja svježe voće i povrće, klice te orašaste plodove i sjemenke koji u procesu klijanja nose najveći nutritivni i energetski potencijal. Upravo su oni baza sirove prehrane. Na raspolaganju su nam sve izvorne, svježe, sušene ili zamrznute namirnice biljnoga podrijetla, a za dobar dio njih i ne znamo dok ciljano ne krenemo u potragu.

 

Da vam dočaram: od šake badema i izvorske vode sama pripremim mlijeko, procijedim ga te odvojim brašno koje zatim upotrijebim s drugim orašastim plodovima i sjemenkama za pripremu krekera ili podloge za tortu ili kolač. Juhicu pripremim od stapke celera, mrkve i lješnjaka te ukrasim raznim klicama koje sam sama uzgojila u vatrostalnoj posudi na šanku. Za glavni obrok poslužim špagete od tikvica s umakom od brokule i sušenih rajčica začinjene mljevenim algama ili izvornom soli. Za desert pripremim tortu s korom od orašastih plodova te kremom na bazi avokada, limete i hladno prešanoga kokosova ulja zbog kojega će se stegnuti. Prelijem je sirovom čokoladom koju sam sama pripremila tako što sam otopila kakao maslac i umiješala kakao prah, steviju, vaniliju i cimet. Navela sam prvo što mi je palo na pamet. Broj kombinacija, okusa i struktura je neograničen, odnosno ovisi o vašoj otvorenosti, kreativnosti i vještini koju ste stekli iskustvom. Iskustvo je ključno.

 

Napisala: Zrinka Babić

 

Objavljeno u biltenu Zagrebačkog dijabetičkog društva, ZADI br. 1 (76), svibanj 2013.

 
Sheraj :-)